Kiviõli (Kiviõli linn)
Kiviõli (ime doslovno znači "kameno ulje"; rus. Кивиыли) je industrijski grad u okrugu Ida-Virumaa, sjeveroistočna Estonija. Grad ima 7.000 (podatak iz 2005.) stanovnika i površinu od 11.75 km2. Najbitnije za industrijsku proizvodnju su nalazišta uljnoga škriljca. Grad je podijeljen na dva okruga: Küttejõu i Varinurme.
Naselje je osnovano 1922., a postaje gradom već 1946. godine. Oko polovice stanovništva su doseljenici iz sovjetske vladavine, uglavnom Rusi. U gradu je bio logor 279 Kiviyli za njemačke zatvorenike iz Drugog svjetskog rata
Najistaknutiji objekt grada su "planine od pepela" koje su nastale u vezi s industrijom škriljaca. Visoke su između 115 i 109 metara, te su najveći umjetni brežuljci u baltičkim zemljama.
Kiviõli je 3 puta (2008., 2009. i 2010.) bio domaćin estonskog Sidecarcross Grand Prix-a.
* Kiviõli - službene stranice (na estonskom)
Naselje je osnovano 1922., a postaje gradom već 1946. godine. Oko polovice stanovništva su doseljenici iz sovjetske vladavine, uglavnom Rusi. U gradu je bio logor 279 Kiviyli za njemačke zatvorenike iz Drugog svjetskog rata
Najistaknutiji objekt grada su "planine od pepela" koje su nastale u vezi s industrijom škriljaca. Visoke su između 115 i 109 metara, te su najveći umjetni brežuljci u baltičkim zemljama.
Kiviõli je 3 puta (2008., 2009. i 2010.) bio domaćin estonskog Sidecarcross Grand Prix-a.
* Kiviõli - službene stranice (na estonskom)
Zemljovid - Kiviõli (Kiviõli linn)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije |
Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ET | Estonski jezik (Estonian language) |
RU | Ruski jezik (Russian language) |